Gdje je AI danas: između ubrzanja znanosti i novih dilema
Zamislite AI (artificial intelligence – umjetnu inteligenciju) kao tajanstveni festival u podrumu najdražeg kluba: pulsira energijom i otvara nova vrata, ali ispred vas su i mrakovi, reflektori i pitanja što će se sljedeće dogoditi. Danas, 24. studenog 2025., AI je istovremeno najveći znanstveni akcelerator i izvor dubokih društvenih nesigurnosti. Obećanja? Brža otkrića, poput razvoja lijekova ili dizajna savršenih baterija zahvaljujući generativnim modelima.
No, osjećaj krhke ravnoteže prožima cijelu scenu.
Od euforije do konkretnih promjena
Kada je Demis Hassabis istaknuo AlphaGo i AlphaFold kao trenutke proboja, znanost je slavila – deep learning je napokon riješio enigme oko kojih su se stručnjaci decades lomili. Ovakvo ubrzanje širi se svuda: od istraživanja do svakodnevne uporabe, a AI se sve više promatra kao multiplikator znanja i platforma koja veže različite discipline za stol jedne društvene igre.
Ako u lokalnom laboratoriju netko testira novi napitak, smišlja glazbeni event ili eksperimentira s playlistom, danas su moguće sinergije koje skraćuju ciklus – od ideje do izvedbe. Naša generacija može otključati nova područja i postaviti standarde budućnosti.
Prilika ili teret: AI pod povećalom regulacije i društva
No, dok neki bruje “ovo je naša Aladinova pećina!”, drugi upozoravaju da zakoni i politike određuju koliko toga možemo ponijeti van iz te pećine. S aktualnom EU AI Act regulativom, Europska unija balansira između zaštite javnog interesa i otvorenosti prema inovacijama. Rizik? Dio inovacija migrira prema “opuštenijim” regijama, poput Azije, u potrazi za manje restriktivnim pravilima.
Ovdje je ključna dilema – ravnoteža između inovacije i sigurnosti. Koliko daleko možemo gurati, a da ne ugrozimo pravednost i široku korisnost? Privatni entuzijasti, startupi i investicijski fondovi možda voze valove noviteta, ali tko zaista ima koristi? Odgovori na ova pitanja tek se rađaju, bilo u tehnološkim hubovima ili lokalnim kafićima gdje mladi razmjenjuju ideje.
Ljudi i roboti: prihvaćanje, povjerenje i nova svakodnevica
AI ulazi u naše živote kroz neočekivane oblike. AMR-ovi (autonomni mobilni roboti), koji polako zauzimaju industrijske pogone, izazivaju čitav spektar reakcija: od prigodnog davanja imena do otvorenog odbijanja (“ali tko nadgleda robota?”). Transparentnost postupaka i povjerenje korisnika postaju ključni – jer motivacija nije samo automatizirati, nego izgraditi suradnju koja dugoročno drži vodu.
“Bitno je znati kako AI donosi prijedloge, a ne samo gledati rezultate na ekranu,” komentira jedan mladi inženjer iz Zagreba nakon nedavne radionice.
Robotika, sigurnost i svakodnevna zabava: granice povjerenja
U domenu robotike, dolazak AI-ja donosi i stroge zahtjeve: sigurnosti mora biti preko 95% – nije dovoljno da sustav “uglavnom” radi. Incidenti, pa i oni sitni, lako ruše povjerenje i usporavaju širu implementaciju. Novi benchmark testovi i standardi pojavljuju se, no nisu još posvuda prihvaćeni. Ovo podsjeća na odnos domaćih DJ-a prema novim glazbenim “AI alatima” za miksanje: obećanja su velika, ali ne vjeruješ dok ne testiraš sam za pultom.
Tko oblikuje budućnost: izazovi i prilike vaše generacije
Moramo biti iskreni – budućnost AI-ja nije linija uzlazne sreće. Često nas očekuje “resetiranje”: kad dođe do problema s povjerenjem ili sigurnosti, sve se vraća na početak. Konačni ishod? Vjerojatno ga neće definirati tehnološki giganti, već upravo vi: kroz mikro-poteze i prototipe u vlastitim timovima, na faksu ili backstageu omiljenog kluba.
Kreativnost, interdisciplinarnost, spremnost testirati i otvorenost prema suradnji – to su vještine koje će, uz kavu ili na afteru, oblikovati ritam inovacija koje dolaze. Dilema između AI-brzine i društvenih promjena nikad nije daleka. Mogla bi započeti upravo večeras, uz raspravu o glazbi ili piću koje tek treba biti izumljeno.